- EU je doživio gotovo 6% porast zračnog prometa s 6,7 milijuna letova, iako je još uvijek ispod razina iz 2019.
- Aerodrom Schiphol bio je najprometniji, nakon njega slijede Pariz i Frankfurt, naglašavajući ključne putničke čvorišta u Europi.
- Atena je zabilježila značajnih 5,5% letova kao čarter ili neredovni, odražavajući porast spontanih putovanja.
- Ljetni mjeseci bilježili su porast neredovnih letova koji su prešli 10% tijekom vrhunca putničke sezone.
- Klimatske promjene predstavljaju rizike za sigurnost zračnog prometa uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta, potičući EASA-u da procijeni strategije otpornosti.
- Budućnost industrije ovisi o balansiranju proširenja letova s ekološkom odgovornošću i nastojanjima održivosti.
U dramatičnom oporavku, zračni promet Europske unije bilježi gotovo 6% porasta prošle godine, s nevjerojatnih 6,7 milijuna letova koji su letjeli nebom. Međutim, ovaj porast još uvijek zaostaje za razinama prije pandemije iz 2019. godine. Aerodrom Schiphol u Amsterdamu postao je najprometnije čvorište s 484.000 letova, dok su Pariz i Frankfurt slijedili izbliza.
Među najprometnijim aerodromima, Atena je prednjačila s nevjerojatnih 5,5% svojih letova koji su bili čarter ili neredovni, što ukazuje na rastući trend spontanih putničkih opcija. Ljetni mjeseci bili su posebno užurbani, s neredovnim letovima u junu, julu i augustu koji su dostigli više od 10%. Niskotarifne zrakoplovne kompanije poput Ryanaira pretvorile su nebo u svoje igralište, leteći 3.044 dnevna leta — impresivan 8% porast u odnosu na 2023.
Ali dok putnici ponovo preuzimaju nebo, druga oluja se približava: klimatske promjene. EU je doživjela teške vremenske uvjete, poput poplava u Španiji i požara u Grčkoj, što je potaknulo Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA) da procijeni otpornost zračnog putovanja u promjenjivim klimatskim uvjetima. Učestalije toplinski valovi, izloženost prašini iz Sahare i ekstremne oluje povećavaju zabrinutosti za sigurnost, rizikujući performanse zrakoplova i otpornost infrastrukture.
Kako upozorava Alexandre de Joybert, direktor održivosti u ACI Europe, cilj je jasan — očuvati vitalnu povezanost i socioekonomske koristi koje iz toga proizađu. Kako zrakoplovna industrija uzlazi, njezin fokus mora se usmjeriti na zaštitu naše planete usred svojih ambicija. Budućnost putovanja ovisi o balansiranju napretka s ekološkom odgovornošću, čineći održivost novom granicom u zrakoplovstvu.
Uzlet svjetova: Budućnost zračnog putovanja u EU usred klimatskih izazova
Nedavni trendovi u europskom zračnom prometu
Sektor zrakoplovstva Europske unije doživljava značajan oporavak nakon pandemije, a letovi se približavaju razinama prije 2019. godine. Od prošle godine, zračni promet zabilježio je gotovo 6% rasta, s ukupno 6,7 milijuna letova. Aerodrom Schiphol zadržao je svoju titulu najprometnijeg aerodroma, s 484.000 letova, dok Pariz i Frankfurt zauzimaju blizu sljedeće pozicije.
# Ključni trendovi:
– Porast čarter letova: Atena se ističe s 5,5% svog prometa koji se sastoji od čarter i neredovnih letova, ističući sve veći trend spontanih putovanja.
– Vrhunac putničkih mjeseci: Tijekom ljetnih mjeseci, neredovni letovi su porasli na više od 10% u junu, julu i avgustu, pokazujući sezonski skok fleksibilnosti putovanja.
– Niskotarifne zrakoplovne kompanije: Ryanair je bio posebno aktivan, s 3.044 dnevna leta, što predstavlja 8% porast u odnosu na prethodnu godinu.
Održivost i klimatske brige u zrakoplovstvu
Zrakoplovna industrija se suočava sa značajnim ekološkim izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama. EU je izvijestila o ozbiljnim vremenskim pojavama, uključujući poplave u Španiji i šumske požare u Grčkoj, podižući uzbunu u vezi s sigurnošću putovanja i otpornosti infrastrukture.
– Uloga EASA-e: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa ispituje utjecaje porasta temperatura, povećanu prašinu iz Sahare i sve učestalije oluje na sigurnost i performanse letova.
– Fokus industrije: Stručnjaci poput Alexandre de Joyberta ukazuju na to da industrija mora prioritetno gledati na održivost u svojim planovima rasta kako bi očuvala ključnu povezanost i svoje socioekonomske prednosti.
Bitna pitanja
1. Koje su posljedice klimatskih promjena na sigurnost zračnog putovanja?
Kako ekstremni vremenski događaji postaju učestaliji, zrakoplovne kompanije moraju se prilagoditi kako bi osigurale da su njihovi poslovi otporni na klimatske utjecaje. To uključuje poboljšanje performansi zrakoplova u nepovoljnim uvjetima i zaštitu zemaljskih operacija od ekstremnih vremenskih pojava.
2. Kako niskotarifne zrakoplovne kompanije utječu na pejzaž zračnog putovanja?
Popularnost niskotarifnih zrakoplovnih kompanija poput Ryanaira oblikuje tržište zrakoplovstva povećanjem dostupnosti i učestalosti letova. Međutim, ovaj rast mora se balansirati s inicijativama održivosti kako bi se smanjili ekološki utjecaji.
3. Koje strategije može zrakoplovna industrija usvojiti za veću održivost?
Industrija može istraživati različite pristupe, poput ulaganja u ekonomičnije zrakoplove, istraživanja alternativnih goriva, poboljšanja operativne učinkovitosti i sudjelovanja u programima kompenzacije ugljika kako bi se smanjio ekološki otisak zračnog putovanja.
Pregled budućnosti tržišta zrakoplovstva
Tržište zrakoplovstva postavljeno je za kontinuirani rast, ali je ključno da dionici prioritetno gledaju na održivost i otpornost na klimatske promjene u svojim strategijama. Kako se zračni promet oporavlja i širi, inovacije u održivim praksama će igrati ključnu ulogu u osiguravanju dugoročne održivosti industrije dok se suočavaju s klimatskim izazovima.
Za više informacija o budućnosti zračnog putovanja i naporima održivosti, posjetite ACI Europe.
