Revolucija čiste energije: Kako bi digitalna tehnologija mogla smanjiti emisije i troškove u istočnoj Europi do 2030. godine

Zašto je digitalna inovacija tajno oružje u utrci za čistu energiju od 150 milijardi dolara u istočnoj Europi

UNECE poziva na hitne digitalne nadogradnje u istočnoj Europi kako bi smanjila emisije za 70% i troškove energije za 80% do 2030.

Istočna Europa i Srednja Azija nalaze se na kritičnoj raskrsnici. Kako se globalni zamah za čistu energiju povećava, ove regije suočavaju se s jedinstvenim preprekama: zastarjela infrastruktura, jaka ovisnost o fosilnim gorivima, ograničen kapital i nedostatak kvalificiranih radnika. No, prema revolucionarnoj studiji UNECE-a, energetska budućnost regije mogla bi se radikalno transformirati—ako države ubrzaju svoj put prema digitalizaciji.

Što pokreće potisak za digitalnu integraciju u energiji?

Stare energetske sustave u zemljama poput Gruzije, Bjelorusije i Moldavije pokazuje godina. Na primjer, više od polovice termalne elektrane u Bjelorusiji starije su od 30 godina—skupe za održavanje i izrazito neučinkovite.

Emisije ugljika ostaju uporni visoke, pri čemu sama Bjelorusija godišnje ispušta oko 8 milijuna tona CO2. A s regijama poput Sjeverne Makedonije koje pate od nekih od najgorih zagađenja zraka u Europi, zdravstveni troškovi rastu.

Ipak, promjena se ne odnosi samo na zamjenu starih žica i turbina. Uvođenjem digitalnih tehnologija—poput umjetne inteligencije, Interneta stvari i virtualnih elektrana—ove bi države mogle smanjiti emisije do 70% i smanjiti račune za energiju gotovo preko noći.

Za najnovije informacije o globalnoj čistoj energiji, posjetite IEA i Ujedinjeni narodi.

Kako će digitalna tehnologija oblikovati elektroenergetsku mrežu?

Studija predviđa novu eru u kojoj pametne mreže, upravljanje pogonima potpomognuto umjetnom inteligencijom i digitalni blizanci nadgledaju i optimiziraju sve—od integracije obnovljivih izvora do potražnje korisnika.

– Virtualne elektrane: Balansiraju fluktuirajuće obnovljive izvore među državama.
– Napredni senzori mreže: Otkrivaju ispade i krađu, poboljšavajući otpornost.
– AI prognoziranje: Predviđaju poraste potrošnje energije, sprječavajući crne točke.

Transgranični projekti kao što je visokonaponska linija Transkaspijskog više bi poboljšali regionalnu trgovinu i digitalnu povezanost, dajući državama veću fleksibilnost u upravljanju neočekivanim energetskim šokovima.

Želite li saznati više o digitalnim rješenjima? Pogledajte Siemens i Schneider Electric.

Koje su najveće prepreke?

Unatoč svom obećanju, digitalna revolucija neće biti jednostavna. Ključni izazovi uključuju:

– Zastarjela infrastruktura: Većina mreža izgrađena je u sovjetskom razdoblju—neučno i sklone kvarovima.
– Ovisnost o uvozu: Moldavija uvozi 70% svoje električne energije; Bjelorusija više od polovice svoje energije kao plin.
– Financijski uska grla: Albanija, na primjer, bori se s financiranjem projekata solarne i vjetroelektrane u iznosu od 300 milijuna dolara.
– Raspon vještina radne snage: U Gruziji, otprilike jedan od tri radnika u energetici nema formalnu obuku za obnovljive izvore.

Kako mogu države riješiti te izazove?

UNECE je predstavio strategiju s tri stuba:

1. Nadograditi digitalnim retrofittima: Uvesti pametne mjerače, automatizirane kontrole i AI softver.
2. Promicati hibridne modele: Spojiti postojeću plinsku proizvodnju s zelenim vodikom.
3. Napredovati regionalnu integraciju: Izgraditi transgraničnu infrastrukturu, standardizirati propise i uskladiti digitalne protokole.

Važno je da UNECE stavlja ljude u središte tranzicije—promicajući politike koje spajaju inovacije s društvenom pravednošću, etičkom upotrebom podataka i sigurnošću radnih mjesta na duge staze.

Za više informacija o politikama energetske učinkovitosti, provjerite Energetska Komisija EU i UNECE Energetska učinkovitost.

Kako se ove ideje oblikuju na terenu?

Radionica u svibnju 2025. u Minsku istaknula je ove hitne potrebe i obećavajuća rješenja. Više od 100 stručnjaka, državnih vođa i inovatora razmjenjivalo je ideje o korištenju pametnih digitalnih alata za čišću i otporniju energiju—i u Bjelorusiji i širom regije.

Što bi sljedeće trebali učiniti donosioci politike i investitori?

– Povećati ulaganja: Staviti digitalne nadogradnje mreže u prioritetne planove financiranja.
– Proširiti obuku: Podizati vještine radne snage u obnovljivoj i digitalnoj energiji.
– Poticati transgranična partnerstva: Uskladiti tehnologiju mreže, standarde i tržišna pravila.
– Promicati jednakost: Osigurati da digitalna transformacija koristi svim zajednicama.

Uključite se u transformaciju čiste energije sada—prije nego što se prozor zatvori!

Lista akcija
• Osigurati sredstva za projekte pametne mreže i integraciju obnovljivih izvora.
• Implementirati regionalne infrastrukturne planove poput transgraničnih HVDC linija.
• Uložiti u podizanje vještina radne snage i STEM obrazovanje.
• Usvojiti ljudski orijentirane, etične politike inovacija za pravednu tranziciju.
• Ostati ažurirani putem organizacija kao što su UNECE i Svjetska banka.